Dubrovačke knjižnice i ove su godine bogatim programom obilježile Noć knjige, manifestaciju kojom se već sedmu godinu zaredom daje poticaj čitanju te razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. Povod za maratonsko druženje s knjigom pružaju Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja). Ovogodišnja manifestacija bila je posvećena budućnosti knjige, a program Dubrovačkih knjižnica za odrasle obuhvatio je prošlost, sadašnjost i budućnost. U Znanstvenoj knjižnici otvorena je izložba „Prve tiskane knjige“ na kojoj je predstavljen izbor inkunabula iz fonda Znanstvene knjižnice. Knjižnica ima 81 inkunabulu od kojih je njih 76 u fondu od samog osnutka Dubrovačke biblioteke 1941., četiri su nedavno otkupljne, a jedna je poklonjena. Autorica izložbe je voditeljica zbirke Ragusina, Ingrid Pavličevića koja je istaknula zanimljivost da Knjižnica u fondu ima inkunabule tiskane u 15 različitih europskih gradova, od Mainza, koljevke tiskarstva, Strasbourga, Rima, Nurnberga, Venecije, Firenze do Brna. Svi zainteresirani izložbu mogu razgledati do 27. travnja u vremenu od 9 do 20 sati. Na temu inkunabula i početaka europskog tiskarstva predavanje je održao ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti, dr. sc. Milan Pelc. Inkunabule (knjige u povojima), obilježavaju prijelaz iz skriptografske u tipografsku medijsku kulturu. U općem tehničkom smislu one su proizvodi nove, visoke tehnologije tiska pomičnim slovima na papiru, no u mnogim pojedinačnim slučajevima one uvelike oponašaju rukom pisane knjige. Inkunabule su autentični svjedoci uzbudljivog vremena korjenitih promjena u načinu proizvodnje i uporabe knjižnoga medija. Upravo je značajke tih promjena, ali i njihove glavne nositelje i protagoniste Pelc predstavio dubrovačkoj publici. Nakon pogleda u prošlost knjige program je nastavljen predavanjem izv. prof. dr. sc. Mata Brautovića pod naslovom „Budućnost knjige u digitalnom dobu“, a kako predavač ističe „to je tema koja se na neki način nameće iz samog vremena u kojem živimo. Vremena u kojem smo mi korisnici velikog broja elektroničkih uređaja (...) te se postavlja pitanje gdje se knjiga danas nalazi?“. Odgovor na ovo pitanje Brautović je dao pregledom statističkih podataka kako na globalnoj razini, tako i na nivou Hrvatske te Dubrovnika. Broj novih jedinstvenih naslova stalno je u porastu no ipak se bilježi pad prihoda. Kao glavni trendovi u globalnom izdavaštvu prevladavaju samoizdavaštvo i tisak na zahtjev, pad prodaje e-čitača, porast prihoda od e-knjiga, porast broja naslova te udruživanje izdavača. „Digitalno doba u kojem živimo je na neki način eliminiralo monopol nekakvih elita koje su imale pristup izdavačima (...). Danas bilo tko kad napiše knjigu može je negdje i objaviti, a to nam je omogućila digitalna tehnologija“ naglasio je  Brautović. Knjiga je živa, nastavlja živjeti na globalnom, nacionalnom te na lokalnom nivou. Trendovi kad je Dubrovnik u pitanju pokazuju kako je konstantan rast broja knjiga, no elektronička knjiga je zaobišla Dubrovnik koji nije zaživio ni kao tema ni kao mjesto izdavanja elektroničke knjige. Svoje izlaganje Brautović je zaključio citatom Mance Košir „knjiga je elitni medij“  pojašnjavajući kako je to iz vrlo jednostavnog razloga što samo mali broj ljudi ima dovoljno vremena da se posveti tom mediju i da ga može kupiti, kao  i dovoljno znanja da razumije važnost i ulogu koju knjiga ima u digitalnom dobu. Pogled iz drugog kuta kroz distopijski roman Raya Bradburya predstavila je dubrovačkoj publici u maratonskom druženju s knjigom dr. sc. Ljubica Matek, docentica Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u predavanju  „Fahrenheit 451: lekcija koju nismo naučili“. Matek je istaknula kako se u pravilu distopije bave ideološkim problemima koji su usmjereni u nekom političko-ekonomskom smjeru, dok je  „Fahrenheit 451“ drugačiji zbog toga što je on duhovno-obrazovna distopija. Riječ je o romanu koji tematizira ideju da su knjige utjelovljenje zla, da su nepoželjne i da čine ljude nesretnima. „Osnovna ideja romana je da nikad ne smijemo biti dio mase nego zapravo ono zbog čega smo mi jedinke i vrijedni postojanja je ono što nas čini posebnima i toga se trebamo držati“ poručila je Matek tumačeći Bradburyevo djelo. Zanimljivo je kako se Bradbury jako zanimao kako za znanost tako i za tehnologiju no ono što ga je smetalo je bila upravo nekritička uporaba tehnologije, problem koji je sveprisutan u suvremenom društvu. Ovogodišnje druženje u Noći knjige u Dubrovačkim knjižnicama zaključeno je glazbenim nastupom Maje Grgić i Igora Vlahušića. U ukupno 11 događanja, od čega je šest bilo namijenjeno za djecu i mlade te pet za odrasle, preko 300 posjetitelja pratilo je programe Noći knjige u Dubrovačkim knjižnicama.