U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, u srijedu, 21. listopada 2026., u Ogranku Lapad Dubrovačkih knjižnica održan je program posvećen životu i djelu Nikole Tesle. Gost programa bio je Boris Šušnjar, autor knjige Neshvaćeni Tesla – vodič za razumijevanje genija, edukator i interpretator baštine koji već godinama popularizira Teslinu znanstvenu ostavštinu, osobnost i životnu filozofiju.

Program je okupio djecu i odrasle te im ponudio priliku da velikog izumitelja upoznaju kroz znanstvene pokuse, životne priče, povijesne činjenice i promišljanja o vrijednostima koje su i danas aktualne.

Program je u 17 sati započeo radionicom „Teslin laboratorij za male genijalce”, namijenjenom djeci od šest do deset godina. Kroz interaktivne pokuse, demonstracije i priče mali su sudionici imali priliku zaviriti u svijet električne energije i upoznati neke od pojava koje su obilježile Teslin znanstveni rad.

Šušnjar je u edukativnom pristupu spojio pripovijedanje s demonstracijama u laboratoriju, koristeći se Teslinom zavojnicom, plazma-kuglama i drugim uređajima. Stvaranjem električnih izboja i prikazom neobičnih učinaka električne energije djeci je znanost približena na zabavan, neposredan i lakše razumljiv način.

Posebno mjesto u autorovu radu zauzimaju humanost, plemenitost i širina pogleda na svijet. Projekt „Šetnja s Nikolom Teslom”, koji je pokrenuo 2021. godine, usmjeren je na popularizaciju znanosti i znanstvene pismenosti među djecom. Kako bi program mogao provoditi u školama, osmislio je i službeni projekt. Dobio je pozitivno mišljenje i preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje. U projektu je dosad sudjelovalo više od 50 škola i vrtića.

„Cilj projekta je popularizacija znanosti kroz lik Nikole Tesle, komu se osobno divim i smatram da o njemu treba govoriti pozitivno. Tesla je dosta neshvaćen i ljudi ga često poznaju površno”, istaknuo je Šušnjar, naglasivši kako mu je jednako važno predstaviti Teslinu tehničku genijalnost i njegovu ljudsku dimenziju.

„Djeci želim prenijeti ne samo znanje o izumitelju nego i primjer čovjeka koji je vjerovao da znanje treba služiti dobrobiti čovječanstva”, rekao je Šušnjar.

U 19 sati održano je predstavljanje knjige Neshvaćeni Tesla – vodič za razumijevanje genija, namijenjene široj publici. Autor je okupljenima približio kako je nastajala knjiga, što ga je potaknlo na višegodišnje istraživanje te zašto je Teslu odlučio prikazati prije svega kao čovjeka, a ne samo kao slavnog znanstvenika.

Boris Šušnjar rođen je 1972. godine u Zagrebu, a profesionalni put vodio ga je od strojarstva i plesa do turizma i interpretacije kulturne baštine. Od 2006. godine radi kao turistički pratitelj i vodič, posjeduje licencu interpretatora baštine Republike Hrvatske te je član međunarodne udruge Interpret Europe.

Kako je objasnio, u početku nije ni pomišljao na pisanje knjige. Želio je prikupiti dovoljno materijala za kvalitetno predstavljanje Tesle tijekom interpretacijskih šetnji, no što je više čitao i istraživao, to je više uviđao koliko je Teslina osobnost slojevita.

„Htio sam napisati knjigu o čovjeku, da ga malo razotkrijem”, rekao je Šušnjar, pojašnjavajući da mu cilj nije bio napisati još jednu stručnu knjigu o tehničkim izumima, nego čitateljima ponuditi pristupačan i zanimljiv vodič kroz Teslin život, razmišljanja i karakter.

Tijekom pripreme knjige proučavao je biografije, pisma, povijesne dokumente i druge izvore. Prikupio je više od trideset tiskanih knjiga o Tesli, uz velik broj digitalnih izdanja i internetskih izvora. Rezultat je knjiga od 240 stranica, pisana pitkim i pripovjednim stilom, koja čitatelja vodi kroz Teslinu životnu priču, povezujući znanstvene činjenice, povijesne okolnosti i osobne dileme.

Jedna od središnjih tema predstavljanja bila je razlika između javnih mitova o Tesli i stvarnog čovjeka.. Šušnjar je govorio o njegovoj iznimnoj sposobnosti vizualizacije izuma, širokoj načitanosti, radnim navikama, osobnim strahovima, neobičnim ritualima i složenim odnosima s ljudima koji su ga okruživali.

Tesla je, prema autorovu tumačenju, bio iznimno obrazovan i otvoren različitim filozofskim tradicijama. Čitao je djela antičkih filozofa, među njima Marka Aurelija, kao i djela europskih mislilaca poput Voltairea. Takva širina obrazovanja pomogla mu je razviti pogled na svijet koji je nadilazio uske okvire nacionalne, političke i kulturne pripadnosti.

Govoreći o Teslinu odnosu prema uspjehu i novcu, Šušnjar je istaknuo da je izumitelj u više navrata velike prihode ulagao u nove laboratorije i istraživanja. Često je bio spremniji odreći se financijske koristi nego odustati od ideje za koju je vjerovao da može unaprijediti ljudski život.

„Nije mu bilo bitno da se prodaju izumi, bitno je da pomognu čovječanstvu”, sažeo je Šušnjar temeljnu poruku koju prepoznaje u Teslinu životu i djelovanju.

Predstavljanje je otvorilo i pitanja o Teslinim osobnim navikama, odnosima s prijateljima, njegovu izboru života bez bračne partnerice te ponašanjima koja bi se danas mogla promatrati kroz prizmu psihologije. Autor je upozorio na važnost opreza pri naknadnom pripisivanju dijagnoza povijesnim osobama i na potrebu razlikovanja dokumentiranih činjenica od popularnih mitova.

Posebnu pozornost posvetio je Teslinoj vizionarskoj sposobnosti. U svom čuvenom članku Problem povećanja ljudske energije Tesla je razmatrao budućnost čovječanstva, rastuće potrebe za energijom i potrebu za pronalaženjem novih izvora. Šušnjar je govorio i o Teslinim predviđanjima razvoja bežične komunikacije i prijenosnih uređaja koji bi omogućili povezivanje ljudi na velikim udaljenostima.

Ipak, kako je naglasio, Teslin značaj ne treba promatrati isključivo kroz izume i tehnološka predviđanja. Jednako je važno razumjeti čovjeka koji je, unatoč razočaranjima, financijskim poteškoćama i nesporazumima s okolinom, nastavio slijediti svoje ideje.

Neizbježna tema razgovora bila je i Teslina nacionalna pripadnost. Šušnjar je istaknuo da rasprave o tome čiji je Tesla često zasjenjuju ono što je u njegovoj ostavštini najvrjednije. Tesla je rođen u Smiljanu, školovao se na prostoru današnje Hrvatske, a najveći dio svojega stvaralačkog života proveo je u Sjedinjenim Američkim Državama, čije je državljanstvo stekao 1891. godine.

Umjesto svođenja njegova identiteta na isključive nacionalne okvire, autor je pozvao na razumijevanje šire poruke koju je Tesla ostavio čovječanstvu.

„Svi smo mi na ovom svijetu jedno pleme”, poruka je koju je Šušnjar izdvojio kao jednu od najvažnijih za razumijevanje Teslina pogleda na ljude i svijet.

S tom se idejom povezuje i njegova kritika nacionalne isključivosti i šovinizma, koje je smatrao preprekama napretku čovječanstva. Šušnjar je istaknuo da Teslinu ostavštinu treba promatrati kroz njegovu želju da izumi budu korisni svima, bez obzira na podrijetlo, vjeru ili nacionalnu pripadnost.

U završnom dijelu susreta naglasak se ponovno vratio na ljudsku dimenziju. Autor je istaknuo kako ga kod Tesle najviše nadahnjuju kozmopolitizam, humanizam, čovjekoljublje i dobrota – vrijednosti koje želi prenositi kroz svoj rad s djecom i odraslima.

Susret u Ogranku Lapad tako je ponudio više od predstavljanja knjige i znanstvene radionice. Bio je to poziv na ponovno otkrivanje Nikole Tesle – ne samo kao jednog od najvećih izumitelja u povijesti nego i kao čovjeka čija su znatiželja, idealizam i vjera u dobrobit čovječanstva i danas vrijedan izvor nadahnuća.

Foto: Vedran Levi