U suradnji Dubrovačkih knjižnica i Udruge Lukjernica, povodom Europskog tjedna mentalnog zdravlja, 23. svibnja u Narodnoj knjižnici Grad, Ivana Bulat, savjetodavna terapeutkinja i doktorandica psihologije, u teorijskoj i praktičnoj perspektivi, održala je predavanje "Psihološka otpornost".
Psihološka otpornost je sposobnost da se u svim ljudskim nedaćama nosimo sa određenom kompetentnošću, odnosno, nevidljiv štiti da se podignemo i nastavimo svaki put kad padnemo. Ona se uči i razvija cijeli život, nije urođena sposobnost. Latinski naziv za otpornost je resilire, što znači vraćati se u prvobitni položaj.
- Psihološki otporni ljudi vjeruju da su sposobni savladavati izazove pred kojima se nalaze, ustrajati u rješavanju problema i preboljeti značajne gubitke, mislim da je ovo srž definicije psihološke otpornosti – objasnila je Bulat.
Razvojni proces psihološke otpornosti promatramo kroz genetsku komponentu i kroz sva iskustva koja smo doživjeli tijekom života. Pet čimbenika psihološke otpornosti su: razum, emocija, ponašanje, fizičke aktivnosti, okolni faktori (obitelj, zajednica i društvo).
Predavačica je objasnila kako anksioznost nije sinonim za strah.
- Strah je normalna emocija, kad se bojimo nečega čega se stvarno moramo bojati, a anksioznost je uvijek „nešto što će se dogoditi“, što je u domeni iracionalnog. Zato je vrlo važna fizička aktivnost. Danas sjedimo u uredu i bojmo se nečega, ne znamo čega, i nema više te fizičke aktivnosti da se to izbaci i onda taj dio mozga koji navodi na reakciju borba – bijeg, vrti svoje, i sve više raste anksioznost. Uvijek je dobro pogledati oko sebe, vidjeti da smo tu, i disati! – naglasila je.
Bulat je rekla kako je najveći ljudski strah – strah od odbačenosti. Dodala je kako ljudi na samrti ne žale za novcem ili za poslom, već za vremenom koje nisu proveli sa svojim voljenima. Svijest je najvažnija za promjenu u čovjekom životu, kad ono što čovjek radi nije u skladu s onim što mu stvarno treba, budi se svijest, zatim slijede odluka i disciplina.
Psihološka otpornost može se ojačati tako da se održavaju međuljudski odnosi, vodi briga o svom zdravlju, bude proaktivan, usmjeren na regulaciju vlastitih emocija te da se, po potrebi, potraži pomoć stručnjaka.
Predavačica je na primjeru dinosaura zanimljivo „izvukla“ srž psihološke otpornosti, ustvrdivši kako on nije imao sposobnost prilagođavanja da bi preživio.
- Rigidna forma, jedno te isto, ne prolazi, konstantno se moramo prilagođavati svim životnim situacijama, svim promjenama, jedan način ponašanja koji nas je branio kad smo bili mlađi neće više služiti u odraslijoj dobi i u tom kontekstu traje prilagođavanje – zaključila je savjetodavna terapeutkinja i doktorandica psihologije Ivana Bulat.
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a inicijativu je pokrenula organizacija Mental Health Europe 2020. godine. Cilj ove kampanje je podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, borba protiv stigme povezane s mentalnim poremećajima te poticanje otvorenog razgovora o psihološkoj dobrobiti u društvu. Ove godine održavao se od 19. do 25. svibnja.