Dubrovačke knjižnice imaju čast sudjelovati na izložbi „Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine” Arheološkog muzeja u Splitu sa svojom najstarijom jedinicom građe: radi se o ulomku rukopisa o crvima i zmijama iz 10-11. stoljeća pronađenom u uvezu jedne inkunabule koji se smatra najstarijim prirodoznanstvenim, odnosno medicinskim tekstom sačuvanim u Hrvatskoj.

Arheološki muzej u Splitu priredio je izložbu „Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine” povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva te 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora. Izložba je otvorena u utorak 9. prosinca, a na njoj se predstavlja najvrjednija arheološka, sakralna i arhivska baština od kasne antike do 12. stoljeća. Autori izložbe su: dr. sc. Ante Jurčević (Arheološki muzej u Splitu), dr. sc. Maja Petrinec (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika), dr. sc. Vinicije B. Lupis (Institut za društvene znanosti Ivo Pilar), dr. sc. Jakov Vučić (Arheološki muzej Zadar), doc. dr. sc. Ana Azinović Bebek (Hrvatski restauratorski zavod), prof. dr. sc. Krešimir Filipec (Filozofski fakultet u Zagrebu) i doc. dr. sc. Josip Višnjić (Filozofski fakultet u Puli). Kustosica izložbe je Ivana Banovac iz Arheološkog muzeja u Splitu.

Crkveni sabori održani u splitskoj katedrali 925. i 928. godine predstavljaju ključnu prekretnicu u oblikovanju kako crkvenog ustroja, tako i srednjovjekovne hrvatske države. Njihovim zaključcima dalmatinski i hrvatski gradovi objedinjeni su u jedinstvenu crkvenu pokrajinu sa sjedištem, metropolijom, u Splitu. Time je potvrđen primat splitskog nadbiskupa, utemeljen na povijesnoj važnosti salonitanske biskupije, te postavljen temelj za kasnije povezivanje dalmatinskih gradova s Hrvatskom u političkom i kulturnom smislu. Zanimljivo je istaknuti da upravo iz 925. godine potječe pismo pape Ivana X., u kojem se hrvatski vladar Tomislav prvi put u povijesti spominje kao „kralj Hrvata“.

Izložba okuplja više od 250 izuzetnih spomenika i prikaza kulturno-povijesnog naslijeđa iz preko 30 hrvatskih, bosanskohercegovačkih i crnogorskih institucija, od crkvenih riznica i muzeja do arhiva i znanstvenih ustanova.

Po prvi put na jednom mjestu predstavljaju se epigrafski natpisi, liturgijski predmeti, rukopisi, relikvijari i arhitektonski fragmenti ranosrednjovjekovne baštine. Predstavljena građa obuhvaća područje splitske nadbiskupije s centrom u splitskoj katedrali, kao i sva područja koja su tijekom ranog srednjeg vijeka bila pod crkvenom jurisdikcijom splitskog nadbiskupa: zadarsku, kninsku, ninsku, krčku, rapsku, osorsku, skradinsku, makarsku, hvarsku, dubrovačku, stonsku, trebinjsku, kotorsku i sisačku biskupiju.

Izlošci koji potječu iz tih prostora, od župnih crkava do velikih katedralnih kompleksa, od sitnih ulomaka do najpoznatijih spomenika, svjedoče o zajedničkom vjerskom i kulturnom identitetu koji se razvijao upravo kroz elemente spomenutih crkvenih reformi.

Više o izložbi može se pročitati na poveznici: https://www.armus.hr/izlozbe/clanak/artmid/996/articleid/4148/ecclesia-et-regnum-splitski-crkveni-sabori-925-i-928-godine