U sklopu manifestacije Mjeseca hrvatskoga jezika, Dubrovačke knjižnice organiziraju predavanje dr.sc. Kristiana Paskojevića pod naslovom “Knezu, općini i svoj vlasteli dubrovačkoj – ćirilička korespondencija kao dio dubrovačke srednjovjekovne diplomacije” koje će se održati u petak, 28. veljače 2020. s početkom u 18:30 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. O Dubrovniku i slavnoj Republici koja je uspješno plovila kroz povijest upravo zahvaljujući vrsnoj diplomaciji već je puno toga napisano. U hrvatskoj i svjetskoj javnosti manje je poznata činjenica kako se u svrhu diplomatičke korespondencije Dubrovnik služio i s ćirilickim pismom. U komunikaciji s mnogobrojnim slavenskim vladarima, ali i nekim drugim susjednim državama kao što su Ugarsko Kraljevstvo i Osmansko Carstvo, ćirilica je u većini slučajeva bila preferirano sredstvo komunikacije. Njena uporaba bila je u tolikoj mjeri raširena, da je upravo Dubrovnik jedan od centara u kojem se razvila posebna inačica ove vrste pisma – diplomatička ćirilička minuskula. Ne treba nas, stoga, začuditi podatak kako se upravo u Državnom arhivu u Dubrovniku čuva velik broj srednjovjekovnih ćiriličkih povelja i dokumenata, čiji se konačan broj ni ne zna – čineći tako dubrovački Arhiv jednim od najbogatijih izvora ove vrste građe uopće. Cilj ovog predavanja je upoznati javnost s bogatstvom ove vrste građe, ali također i s djelima pisanim ćirilicom u druge svrhe, kojima Dubrovnik također obiluje. Neki od značajnih književnih spomenika o kojima će se govoriti su ćirilički molitvenik rimokatoličkog obreda Od blažene gospođe ofičje (tiskan 1512. u Veneciji) koji je ujedno i hrvatski ćirilički prvotisak. Jedan od spomenika o kojima će se više govoriti bit će i Libro od mnozijeh razloga, rukopisna ćirilička knjiga koja ove godine slavi 500. godišnjicu postojanja. Svrha ovog predavanja je pomoći široj javnosti prepoznati ćiriličko pismo kao dio čuvene Hercigonjine krilatice “Tropismenost i trojezičnost hrvatskog srednjovjekovlja”. Ukoliko odmaknemo ćirilicu iz suvremenog društvenog diskursa u kojem je često podložna brojnim političkim manipulacijama, publika će moći vidjeti kako je ovo pismo odigralo veliku ulogu i u hrvatskoj povijesti, te je kao takvo dio hrvatskog i dubrovačkog identiteta koji treba bolje upoznati, a ne zatirati.

Objavljeno: 20.2.2020.