Predstavljanje knjige Nikole Čolaka „Hrvatski pomorski regesti - Marittimi regesti croati“, III. svezak, održat će se u utorak, 13. veljače u 18 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. O knjizi će govoriti dr. sc. Vesna Čučić ravnateljica Dubrovačkih knjižnica, dr. sc. Vesna Miović iz Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku te urednica knjige Zrinka Podhraški Čizmek, doktorandica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Predstavljanje knjige u organizaciji je Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik i Dubrovačkih knjižnica. Knjiga je objavljena 2017. u izdanju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 19 godina nakon smrti njezinog autora.  “Za ovaj je životni trud trebalo imati sve vrline povjesničara sakupljača: integritet, erudiciju i znanje, a prof. je Čolak pridodao i naglašenu ljubav prema Domovini. U njegovom djelu sadržan je čitav naš povijesni ideal vezan za Jadran, naše more, koje nas, kako je isticao, čini jedinim povijesnim pomorskim narodom u punom smislu u velikoj obitelji slavenske rase” napisao je u pogovoru prof. dr. sc. Josip Vrandečić. Nikola Čolak (1914. Janjevo-1996. Padova) povjesničar, arhivist, kulturni djelatnik i publicist, diplomirao filozofiju, klasičnu filologiju, talijanski i francuski jezik i književnost te povijest. U svibnju 1945. je uhićen od komunističkih vlasti te kako nije želio iz moralnih razloga sudjelovati u novom poretku osuđen je na tri godine zatvora i prisilnog rada. Boravio je u logorima u Popovači, Velikoj Pisanici, Sisku i Lepoglavi (zajedno s nadbiskupom Stepincem). God. 1954 dobiva posao u Državnom arhivu u Zadru gdje ostaje do 1960. te prelazi u zadarski Institut JAZU sto označava njegov ulazak u pionirsko područje hrvatske trgovačke pomorske povijesti kojoj je bio začetnik i do dan danas najjači predstavnik. Prikupljao je građu za pomorsku povijest Jadrana 18. st. u zadarskom  te u venecijanskom arhivu. Nakon pokušaja osnivanja 1966. u Zadru časopisa “Slobodni glas” sa skupinom heterogenih intelektualaca prisiljen je pobjeći u inozemstvo te dobiva politički azil u Italiji. Smjestio se u Padovi kako bi bio sto bliži venecijanskim arhivima, važnima za hrvatsku pomorsku povijest i kao istaknuti hrvatski emigrant angažirao se u raspravama o budućnosti Hrvatske. Njegovo djelo “Iza bodljikave žice: svjedočanstvo o životu Hrvatske u srbokomunističkoj Jugoslaviji” (Padova 1977) govori o njegovom iskustvu proživljenog stradanja. U Veneciji je osnovao “Središnjicu za proučavanje hrvatske povijesti” te je objavio preko 50 izvornih znanstvenih radova u relevantnim hrvatskim i talijanskim povijesnim časopisima. Pripremio je za tiskanje 16.000 dokumenata u “Hrvatskim pomorskim regestima” 18. st. u tri sveska, od kojeg je treći izdan post mortem. Prikupio je više od 100.000 dokumenata u hrvatskim i talijanskim arhivima tijekom četrdeset godina istraživanja vezano uz povijest Jadrana u 18. st. zasluživši status "erudita": za takav je životni trud bio potreban integritet, erudicija i znanje kojima je prof. Čolak pridodao i naglašenu ljubav prema Domovini. (iz pogovora prof. dr. sc. Josipa Vrandečića)

Objavljeno: 6.2.2018.