«veljača 2024»
ponutosričetpetsubned
2930311234
567891011
12131415161718
19202122232425
26272829123
45678910

24

veljača 2023

7

ožujak 2023
Počinje: 07.03. / 19:00 Završava: 07.03. / 20:00

Putositnice utorkom: Srednjovjekovni grad Dubrovnik u Bosni i nekropola Kopošići

Putositnice utorkom,  7. ožujka 2023. s početkom u 19 sati u Saloči od zrcala Narodne knjižnice donose priču o malo poznatom starobosanskom gradu Dubrovniku, u ranoj historiografskoj literaturi nazivanom i „Mali Dubrovnik“. Među izvornim dokumentima koji svjedoče o njegovu postojanju najstariji je onaj iz 1404. godine kada je iz „Velikog“ Dubrovnika upućen karavan soli u bosanska mjesta Deževice, Podvisoki i Dubrovnik, a prvi spomen o njegovu osnutku donosi Jakov Lukarević u djelu „Copioso ristretto de gli annali di Rausa“ objavljenom 1605. godine. Prema dostupnoj mu literaturi, Lukarević objašnjava kako su taj bosanski grad osnovali dubrovački trgovci kada im je Kulin ban dao na eksploataciju svoje rudnike srebra i željeza. Priču o bosanskom Dubrovniku i nekropoli Kapošići zainteresiranoj dubrovačkoj publici ispričat će dr. Edin Bujak, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i Perica Mijatović, istraživač, predsjednik UO Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik, Ilijaš. 

Smješten dvadesetak kilometara od Sarajeva, između tadašnjih privrednih i političkih centara, bosanski je Dubrovnik bio upravno središte srednjovjekovne župe po njemu nazvane Župa Dubrovnik, a u osmanskom periodu Nahija Dubrovnik. Iako ga je povijesna znanost stoljećima zapostavljala, stvorivši o njemu sliku malog i beznačajnog vlastelinskog dvorca bez veće uloge u Bosni tog vremena, u legendi je zapamćen kao „kraljičin tvrdi grad“ koji je dugo odolijevao napadima neprijatelja te pao „nakon duge i teške opsade“. Grad je u potpunosti napušten prvih godina 18. stoljeća, prema predaji nakon nekoliko uzastopnih pomora od kuge.

Gradom su upravljali pripadnici bosanske velikaške obitelji iz roda Radojević-Mirković – veliki knez bosanski Mirko Radojević i njegov sin Batić Mirković. Pokopani su na obližnjoj nekropoli Kopošići, a njihova zemna počivališta obilježena su monumentalnim stećcima, koje neki arheolozi i povjesničari umjetnosti svrstavaju u red onih najljepših i najmonumentalnijih. Arheološka istraživanja provedena na ovom lokalitetu tijekom 2015. godine iznijela su na svjetlo dana pregršt novih i zanimljivih podataka o životu, ali i smrti bosanskih Dubrovčana. 

Priča koju Putositnice utorkom donose ovoga ožujka priča je o bosanskom Dubrovniku i nekropoli Kapošići. To je višestoljetna priča o životu i smrti satkana u kamenu tvrdih zidina i još tvrđih stećaka. Ujedno, to je i priča o entuzijazmu i zanosu, ideji pojedinca koja prerasta u projekt, usnulom gradu koji se ponovno budi okupljajući oko sebe lokalne entuzijaste koji su prije desetak godina pokrenuli istraživanje i kampanju za utvrđivanje njegove stvarne veličine i značaja, da bi uskoro, uz sudjelovanje struke, prvenstveno arheologa, otpočela njegova revitalizacija i konzervacija u kojoj sudjeluju domaće vladine institucije, ali i njegov imenjak, hrvatski Dubrovnik.




 

Objavljeno: 24.2.2023.