«svibanj 2024»
ponutosričetpetsubned
293012345
6789101112
13141516171819
20212223242526
272829303112
3456789

15

travanj 2024

18

travanj 2024
Počinje: 18.04. / 13:00 Završava: 18.04. / 14:00

Predavanje u Znanstvenoj: Lice i naličje retorike u djelu Nikole Vitova Gučetića (1549.-1610.)

Dubrovačke knjižnice organiziraju predavanje pod naslovom "Lice i naličje retorike u djelu Nikole Vitova Gučetića (1549.-1610.)" koje će održati docentica Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Gorana Stepanić i znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju u Zagrebu Pavel Gregorić. Predavanje će se upriličiti u četvrtak, 18. travnja na trećem katu Znanstvene knjižnice (Ul. Cvijete Zuzorić 4) s početkom u 13 sati.

Nikola Vitov Gučetić (1549.–1610.) bio je istaknuta osoba političkog i intelektualnog života Dubrovnika u razdoblju kasne renesanse. Obnašao je visoke državne dužnosti od kojih se odmarao u svom ljetnikovcu u Trstenom pišući platonovske dijaloge, aristotelovske rasprave i teološke komentare. Upravo je u uglednoj izdavačkoj kući Brill iz Leidena objavljeno kritičko izdanje Gučetićeva komentara uz prvu knjigu Aristotelove Retorike, najutjecajnijeg antičkog priručnika govorništva. Iz tog teksta možemo vidjeti kako je Gučetić čitao i primjenjivao taj priručnik, što je mislio o sebi i svojim suvremenicima, kako je pokušavao pomiriti Aristotelove nazore s kršćanskima, čemu se nadao i što je od retorike očekivao. Gučetićevi komentari uz Aristotelovu Retoriku otkrivaju i njegov odnos prema suvremenoj literaturi, starim i novim intelektualnim autoritetima, grčkom jeziku, a i vlastitim i tuđim knjigama, od kojih se neke i danas mogu konzultirati u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku.

 

O predavačima:

Gorana Stepanić diplomirala je komparativnu književnost i latinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirala te doktorirala s temom iz barokne novolatinske poezije hrvatskih autora. Usavršavala se u Madridu i Innsbrucku. Zaposlena je kao docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Objavljuje članke i studije o novolatinskoj književnosti, a s Violetom Moretti priredila je prvo izdanje latinskih pjesničkih poslanica Pavla Rittera Vitezovića (Književni krug Split, 2019). Bavi se i prevođenjem s klasičnog i humanističkog latinskog. U posljednje vrijeme proučava primjerke knjiga iz bogate privatne knjižnice filozofa Nikole Vitova Gučetića u fondu Znanstvene knjižnice Dubrovnik, a s Pavelom Gregorićem priredila je kritičko izdanje latinskog teksta Gučetićeva komentara uz prvu knjigu Aristotelove Retorike (Brill, 2023).

Pavel Gregorić diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao i doktorirao filozofiju na Sveučilištu u Oxfordu. Predavao je povijest filozofije na Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a od 2017. radi kao znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju. Usavršavao se u Budimpešti, Berlinu, Berkeleyu i Gothenburgu. Bavi se poviješću filozofije, ponajviše Aristotelom i kasnijom antičkom filozofijom, te renesansnom i ranom novovjekovnom filozofijom. Autor je knjige Aristotle on the Common Sense (Oxford UP, 2007) te su-urednik knjiga Pseudo-Aristotle: On the Cosmos. A Commentary (Cambridge UP, 2020) i Encounters with Aristotelian Philosophy of Mind (Routledge, 2021). Objavio je veći broj radova u vodećim časopisima u inozemstvu, ali i prijevoda klasičnih autora na hrvatski jezik. Od 2018. do 2023. godine vodio je projekt "Hrvatski renesansni aristotelizam" koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost.

Zahvaljujemo Rezervatu Lokrum na ustupljenoj fotografiji ljetnikovca Gučetić u Trstenom.

 

Objavljeno: 15.4.2024.