U sklopu Dana medijske pismenosti u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad u ponedjeljak, 20. travnja, održano je predstavljanje knjige Propaganda slavnih, autorica prof. dr. sc. Mirele Holy i doc. dr. sc. Nikoline Borčić, u izdanju Školske knjige. Događaj je okupio brojnu publiku zainteresiranu za utjecaj celebrity industrije na politiku i svakodnevni život.
Moderatorica događanja i knjižničarka Dubrovačkih knjižnica, Nikolina Njirić, u uvodnim riječima naglasila je važnost razvijanja medijske pismenosti. „Svakodnevno smo izloženi informacijama – ključno je razviti kritički odnos prema njima“, rekla je, ističući da knjiga nudi značajan doprinos razumijevanju mehanizama propagande slavnih osoba.
Autorice, stručnjakinje u području komunikacijskih znanosti s dugogodišnjim iskustvom predavanja kolegija Kreiranje i upravljanje imidžem slavnih osoba na Sveučilištu VERN, razvile su knjigu na temelju fakultetske skripte jer na hrvatskom jeziku nije postojala sustavna literatura o „proizvodnji“ slavnih. „Prošle smo kroz sve aspekte – od procesa stvaranja slavnih do njihove propagandne moći“, kazala je Mirela Holy, ističući da se radi o jednosmjernoj komunikaciji koja oblikuje percepciju građana.
Knjiga Propaganda slavnih upozorava na opasnost nekritičke konzumacije sadržaja slavnih, koji često služe prodaji proizvoda, ideja ili političara, posebno u doba „potpune celebritizacije politike“ na društvenim mrežama. Autorice analiziraju kako slavne osobe stvaraju parasocijalne odnose i dojam bliskosti, te kako se granica između zabave i politike sve više briše.
Holy je iz svog političkog iskustva opisala kako je javnost ujedno prepoznaje i automatski pozdravlja, stvarajući iluziju osobne povezanosti. „To stvara dojam intimnosti kojim se lako manipulira“, naglasila je. Borčić je pozvala pozornost na Reutersovo istraživanje iz 2025., prema kojem oko 60 posto Hrvata izbjegava vijesti, dok mladi informacije sve češće crpe od influencera i slavnih. „Onaj tko ima našu pažnju, ima sve. Kad Kim Kardashian stavi novi ruž, odmah ga ‘zaguglamo’“, istaknula je.
Autorice su razgovarale i o širokoj pojavi celebritizacije – od reality zvijezda, kuhara i sportaša poput Luke Modrića do negativne slave terorista i diktatora. „Slava nije uvijek pozitivna; u Hrvatskoj dominiraju nogometaši jer globalne zvijezde rijetko imamo“, pojasnila je Holy. Primjer Jakova Jozinovića, koji je stekao veliku popularnost obradom pjesme „Olivera” Dorđa Balaševića na TikToku, ilustrira kako se pod underdog arhetipom i uz algoritamsku sreću lako dolazi do vidljivosti, ali je održavanje slave gotovo nemoguće bez podrške medijske industrije i sponzora.
Donald Trump, kojeg Borčić naziva fenomenom, kao nasljedno slavna osoba i reality‑zvijezda iz emisije The Apprentice, služi kao primjer kako se politika sve više pretvara u show. „Slavni se prilagođavaju arhetipovima koji daju jasno, a često pojednostavljenog junaka ili zlikovca – što je u dobroj koristi političara i brendova“, objasnila je Holy. Borčić je dodala da je u takvom kontekstu ključno prepoznati granice između istine i medijskog prikaza.
Autorice naglašavaju da je medijska pismenost, poput finskog modela koji se u javnom obrazovanju uči od vrtića, jedini instrument protiv dezinformacija. „Medijska pismenost ne razlikuje se od pismenosti, morate znati čitati sadržaje, čitati s razumijevanjem, imati kritičan odnos prema sadržaju. Mora postojati intrinzična potreba države da razvija te politike, dosadašnje hrvatske vlasti to nisu pokazale jer im odgovara da imaju medijski nepismene građane “, rekla je Holy.
Borčić je dodala da influenceri i slavne osobe mogu imati i pozitivan utjecaj, na primjer kada otvaraju razgovor o mentalnom zdravlju ili društvenim problemima, ali Holy upozorava da je taj utjecaj ograničen korporativnim interesima i logikom algoritama. „Možete biti najbolji, ali bez podrške industrije i algoritma nećete ostati vidljivi“, zaključila je.
Tijekom rasprave publika je aktivno sudjelovala, baveći se rodnim razlikama u percepciji slavnih, utjecajem društvenih mreža i mogućim pozitivnim primjerima, ali i rizicima. Rasprava se dotakla i činjenice kako muškarci u većoj mjeri prate preporuke oba spola, dok žene češće kupuju po savjetu slavnih istog spola, što autorice opisuju kao „ženski geto“ sprijeda, ali muški pozadi u industriji.
Događaj je završio jasnom porukom: razumjeti medije ne znači odbaciti sadržaje, već ih kritički upotrebljavati, prepoznajući interese iza pozornosti – od promocije filmova poput Vrag nosi Pradu 2, u velikoj mjeri oslonjenih na marketinške startegije brendova, do političara koji se uklapaju u celebrity‑format.