Udruga samostalnih umjetnika Dubrovnik organizirala je, 23. studenoga u Narodnoj knjižnici Grad, Okrugli stol na temu „Uloga knjige u društvu, njeno populariziranje, mediji i ostali društveni faktori“, na kojem su sudjelovali povjesničar i dominikanac dr. Stjepan Krasić, profesorica Hrvatskoga jezika Maja Milošević, novinarka i glavna urednica Radio Dubrovnika Nila Miličić Vukosavić te književnica i predsjednica USUD-a Ana Bašić.

Stjepan Krasić je od 1973. do 2008. predavao povijest i metodologiju znanstvenog rada na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu, uz brojne druge dužnosti. Odveo je publiku u povijest, spomenuvši kako je Rim glavni grad svijeta koji ima preko 350 knjižnica, a dok je 50 godina tamo živio, išao je u te knjižnice i proučavao ih. Spomenuo je kako je prva javna knjižnica u novom vijeku u Europi otvorena u Firenzi, a osnovao ju je Cosimo de' Medici, jedan od najbogatijih ljudi tada, koji je shvatio da 'nije sva sreća ljudska u novcu', već da postoji 'još više sreća', pa je na 'dobrobit svog grada i svih ljudi koje vole knjigu' otvorio knjižnicu. U istraživačkom radu Stjepan Krasić proučava različite aspekte društvenih, kulturnih i religioznih gibanja hrvatske povijesti, objavivši s tih područja 19 knjiga i oko 200 znanstvenih rasprava i članaka dužine do nekoliko do preko 200 stranica. Naročito područje njegova zanimanja je povijest hrvatskog visokog školstva i hrvatskog jezika. Uz to je u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu objavio veliko djelo u 4 sveska dubrovačkog dominikanca Serafina Crijevića iz XVIII. st. „Dubrovačka biblioteka“ pisane na latinskomu u kojoj je do 1759. obrađeno 435. biografija poznatih Dubrovčana. Spomenuo je i kako 'onaj tko je imalo pratio i proučavao povijest Dubrovnika' neće mu se teško biti sjetiti da su u 17. i 18. stoljeću u Dubrovniku postojala udruženja mnogobrojnija nego danas, ljudi su se sastajali, osjećali su potrebu da jedni druge susretnu i porazgovaraju o jednoj temi, posebno o temi književnosti, kulture, povijesti i tako dalje.

Maja Milošević govorila je o tome koliko djeca (ne) čitaju.

 - Djeca uopće ne čitaju. U moje vrijeme onaj tko ne bi čitao lektiru, čitao bi nešto drugo, neke novine, stripove, oni nemaju pojma, na primjer,  o vrijednosti „Alana Forda“, a cijeli strip se može pronaći na internetu, i o toj poveznici s internetom ću govoriti. Problemi u prosvjeti nisu plitki, već vrlo duboki, trebalo bi netko da se bavi time kako bi se to iskorijenilo, ali uz našu pomoć s terena, jer netko tko se javlja iz Zagreba nema pojma što se događa. Internet je dobra stvar, ali ako govorimo o čitanju nije dobra stvar. Na tim stranicama se nalaze sve lektire, tamo se netko lijepo potrudio da objasni i nepoznete riječi, ali vjerujte mi, djeci je sve nepoznato. Kako ne čitaju ništa, ne poznaju riječi, ne znaju se izražavati i onda ih na to hvataju na državnoj maturi, to je začarani krug. Na primjer pridjev „hrabar“, „odvažan“ i „smion“, oni samo znaju za riječ „hrabar“.  Na velikom smo gubitku. Materinski jezik propada naočigled. Nije stvar više ni taj engleski jezik, problem nisu ni drugi jezici, nego mi koji dopuštamo da hrvatski jezik propada. Purizam je težnja za čišćenjem hrvatskoga jezika, ja volim dubrovački i radije ću govoriti dubrovački, ali hrvatski je taj koji mora voditi riječ! Moramo se boriti, a mi smo ostriženih krila odmah na početku. Uzbuna je, mi moramo spasiti riječ! Djeca nam ne poznaju materinski jezik i kad krenu čitati lektire s interneta onda se dogodi da mi dijete u prvom razredu sjedne i napiše „Antigona beše besna!“ – naglasila je Milošević.

Nila Miličić Vukosavić složila se s kolegicom Milošević kazavši kako je ova situacija s mladima i čitanjem 'poprilično tužna', ali kako ni u medijima situacija 'nije baš najbolja'.

- Tu su mediji izuzetno važni. Ja sam radijski čovjek, Radio Dubrovnik postoji 81 godinu i kroz svoj program nastoji na puno načina promovirati vrijednost knjige kroz svoje sadržaje, ponosna sam što sam dio radija. Kad upalite radio sigurna sam kako svatko nađe sadržaj koji ga može animirati, posebno malo starije generacije koje imaju neki sadržaj koji vole. Sretna sam što imamo nekoliko vrijednih emisija kroz koje promoviramo upravo knjige i važnost čitanja, to su emisija o jeziku „Svakidašnja jezikoslovka“ koju vodi Maja, „Trenutak za knjižni kutak“ Lidije Jerković, „Gradoplov“ koju vodi Sebastijan Vukosavić, „Prohujalo s vihorom“ u kojima govorima o književnim velikanima i na trećem programu bude jako lijepih eseja, bude ono što puni dušu. (...) To što volimo knjigu, to nam je jedna velika vrlina. Hrvatski radio kao medij nastoji slušatelje educirati, zabaviti i informirati, i to je naša misija i jako smo ponosni. Svjesni smo kako svi mediji nemaju takvu ulogu i da su zastranili u pristranost, podložni su utjecajima oglašivača i vlasnika. Mi možemo s ponosom reći da koliko toliko u zadanim okolnostima čuvamo neke temeljne vrijednosti javnog medijskog servisa – zaključila je Miličić Vukosavić.

Nakon Okruglog stola uslijedila je promocija „Dubrovačkog spomenara“, zbirke poezije i proze, na kojoj su sudjelovali Zvjezdana Macura, Nada Lušić, Katica Protić, Antun Anđelić, Stanka Sršen, Ane Deranja, Nika Sršen i Ana Bašić. Dubrovački spomenar 2023. djelomično se oslanja na tradicionalnu književnost, no po svemu je osoban i moderan. Po svojoj kvaliteti pripada suvremenim tokovima u književnosti. Ove godine svoje radove objavilo je 13 autora.