• FOND ZNANSTVENE KNJIŽNICE

Znanstvena knjižnica je službeno utemeljena 1936., a otvorena uoči Drugog svjetskog rata, 1941. godine, iako su zbirke sakupljene ranije. Temelj knjižnice bili su darovi učenih građana Dubrovnika i starih obitelji, te zbirke koje su pripadale bivšoj knjižnici isusovačkog Collegiuma Ragusinum (rukopisi, korespondencija, libreta, knjige, inkunabule).

Iako se knjižnica otvorila za javnost 1941. godine, izdvajanje raznovrsne građe, knjižne i neknjižne iz cjelokupnog fonda te formiranje posebnih zbirki kao i njihovo popisivanje (inventarizacija) i obrada započinju tek nakon izdvajanja knjižnog fonda za Narodnu knjižnicu i otvaranja Naučne biblioteke kao samostalne knjižnice 1950. godine.

Danas Znanstvena knjižnica raspolaže sa preko 400.000 svezaka knjižne građe i preko 8.000 naslova periodike, podijeljenih prema vrsti građe i podrijetlu. Nekadašnja pravila po kojima se građa razvrstavala u zbirke prema vrsti građe poštuju se i danas. Tako inkunabule, rukopisi, libreta, korespondencija, itd. koji bi po autorstvu, sadržaju ili mjestu izdanja trebali pripadati npr. Zbirci Ragusina, nisu smješteni u Ragusini već u odgovarajućim zbirkama. Također su i pojedine knjige koje bi trebale pripadati zbirci Collegium Ragusinum zbog autorstva, vrste građe ili sadržaja smještene npr. u Zbirku Ragusina ili u Zbirku inkunabula.

Zbirka Ragusina, kao i sve ostale zbirke od lokalnog i nacionalnog povijesno-kulturnog značaja čuvaju se u baroknoj palači Caboga u Ulici Cvijete Zuzorić u Gradu.

Druge zbirke (skoro 380.000 tiskanih knjiga, časopisa, audio-vizualne građe, sitnog tiska, zemljopisnih karata) čuvaju se u ljetnikovcu Skočibuha na Boninovu, izvan gradskih zidina.

 

  • Zbirka Ragusina (oko 15.000 jedinica građe)

Zbirka Ragusina sadrži preko 14.000 naslova knjiga i preko 380 naslova periodike, zbirku plakata, sitnog tiska a u novije doba prikuplja se i AV građa. Ragusina je zbirka koja se stalno povećava nabavom kako novih naslova tako i starih i rijetkih knjiga Dubrovčana i knjiga tiskanih na podučju nekadašnje Dubrovačke Republike.

Najstarija knjiga u Ragusini je djelo Jakova Bunića Iacobi Boni Racusaei De vita et gestis Christi, tiskana u Rimu 1526. godine. Posebnu vrijednost imaju 22 cinquecentine, među kojima su četiri tiskane u Veneciji u tiskari Alda Manuzia ml. (autora Nikole Vitova Gučetića, Governo della famiglia, 1589. Discorsi della penitenza …, 1589., Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele …, 1591. i Saba Bobaljevića Mišetića Rime amorose, e pastorali, et satire, 1589.).

Spomenimo i prvo vrlo rijetko izdanje knjige Serafina Razzija (La storia diRaugia, In Lucca, 1595.), zatim djelo s područja astronomije Nikole Nalješkovića (Dialogo sopra la sfera del mondo, In Venetia, 1579.), kao i knjigu Nikole Sagroevića, jednog od najistaknutijih hrvatskih pomorskih pisaca (Ragionamenti sopra la varieta’ dei flussi et riflussi del mare Oceano Occidentale, In Venetia, 1574.).

U Zbirci se čuvaju i mnoga izdanja dubrovačkih tiskara, Carla Antonija Occhija iz 18. stoljeća, Andree Trevisana s kraja 18 i početka 19 stoljeća i tiskare Antuna i Petra Franja Martecchinija iz 19 stoljeća, među kojima je i prva knjiga tiskana u dubrovačkoj tiskari Carla Antonija Occhija, djelo Saba Bobaljevića Mišetića i Miha Monaldija Rime del nobil uomo f. Savino de Bobali Sordo e del signore Michele Monaldi : dedicate all’eccelso Senato della Repubblica di Ragusa,  Ragusa, 1783.

U zbirci se čuva i jedina hebraika, u kojoj se opisuje poznati proces Židovu Izaku Ješurunu iz Dubrovnika (iz 17. st.). Pretpostavlja se da je knjiga tiskana u Veneciji 1700. godine.

Zbirka Periodike Ragusine obuhvaća preko 340 naslova (novina i časopisa) koji su izlazili ili još izlaze na dubrovačkom području, od najstarijih Rimembranze della settimana i L’Avvenire tiskanih 1848. godine, do danas. U zbirci periodike posebno mjesto zauzima zbirka karnevalskih listova (70  naslova) koji su izlazili od 1901 do 1941 godine a predstavljaju jedinstveni primjer kulturne i povijesne baštine.

Gotovo sve knjige i časopisi iz zbirke Ragusina se mogu naći u Crolist online katalogu Znanstvene knjižnice. Ako ne pronađete neki naslov, molimo vas pošaljite nam upit e-poštom ili telefonom. Možete i doći u Knjižnicu i konzultirati katalog na listićima.

  • Obvezni primjerak (oko 400.000 jedinica građe)

Znanstvena knjižnica je jedna od 7 knjižnica u Republici Hrvatskoj koja prima obvezni primjerak knjiga i časopisa tiskanih od 1966. godine do danas u Hrvatskoj. Knjige i časopisi čuvaju se u zatvorenom spremištu, a daju se na uvid u čitaonici Znanstvene knjižnice u Gradu. Naslove koje želite posuditi molimo vas naručite jedan radni dan ranije u jutarnjim satima.

  • Opća zbirka („S“) (oko 50.000 jedinica građe)

Zbirka sadrži knjige pretežno prikupljene donacijama i darovima, a datiraju od polovice 19. stoljeća (iako ima i starijih, raritetnih izdanja) sve do današnjih dana. U novije vrijeme ova zbirka se upotpunjuje i otkupima Ministarstva Znanosti i obrazovanja. U zbirci se nalaze i časopisi iz prve polovice 20. stoljeća iz razdoblja Austrougarske, kraljevine Jugoslavije i bivše Jugoslavije. Cijela zbirka se nalazi u zatvorenom spremištu. Naslove koje želite posuditi molimo vas naručite jedan radni dan ranije u jutarnjim satima.

  • Zbirka starih i rijetkih knjiga

U Zbirci starih i rijetkih knjiga smještene su četiri vrijedne zbirke: zbirka Pozza-Katić, otkupljena 1965. Godine,  Antiqua, Collegium Ragusinum i Natali-Pozza-Sorgo.

Zbirka Pozza-Katić (signatura PK) otkupljena je od dubrovačke obitelji 1965. godine.

Zbirka Antiqua (signatura A) nastala je izlučivanjem starih knjiga poklonjenih knjižnici od raznih dubrovačkih obitelji i pojedinaca. Među najvrjednijim primjercima svakako su Misal hruacki po rimski običai i čin‘ … <Štampan’ v Rici : traćeniem’ ego mlsti. Dominikom’ i Bartolomeom z Breše štampaduri, 1531>, te Marulićev De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, Venetiis, 1506.

Treća zbirka, Collegium Ragusinum (signatura CR) sadržava dio vrijedne zbirke knjiga bivšega Isusovačkog kolegija, koja je pridružena fondu Dubrovačke biblioteke tijekom 1944. godine. Ova zbirka je poznata ne samo po odabranim autorima i naslovima djelâ nego i po tome što su se u Kolegiju školovali brojni Dubrovčani koji su ostavili važan trag u kulturnom i znanstvenom životu kako Grada tako i Europe.

Kako se postojeće tri zbirke ne mogu nadopunjati, od 2013. godine zbirci je pridodana i nova zbirka knjiga, otkupljena od dubrovačke obitelji, koja nosi novu signaturu NPS (Natali-Pozza-Sorgo).

Ukupno sve četiri zbirke sadrže preko 11.000 svezaka knjiga tiskanih od 16. stoljeća do pada Dubrovačke Republike, 1808. godine otisnutih u tiskarskim središtima Europe. Knjige obuhvaćaju teme iz svih područja ljudskog znanja te svjedoče o širokim kulturnim i znanstvenim interesima naših sugrađana.

Neprocjenjiva je vrijednost ove zbirke, ne samo zbog njezine veličine (oko 900 cinquecentina, oko 900 svezaka iz 17., oko 65000 svezaka iz 18., te više od 2000 svezaka iz 19. stoljeća) nego i zbog njezina sadržaja, odnosno raznovrsnosti tema i autorâ koje obuhvaća (od djela najvažnijih grčkih i rimskih klasika do svih važnijih izdanja onih vremena s područja znanosti i kulture – filozofije, religije, povijesti, prava, zemljopisa, astronomije, medicine, arhitekture, leksikografije …).

Kataložni opisi knjiga dostupni su na katalogu u listićima koji se nalazi u Čitaonici.

Prostori na 1. katu Znanstvene knjižnice u kojima se čuva ova vrijedna zbirka se otvaraju za izložbe i stručna vodstva.

  • Zbirka inkunabula

Podrijetlo zbirke

Zbirka je nastajala tijekom sedamdesetak godina. Prema inventarnoj knjizi Znanstvene knjižnice, Zbirka broji ukupno 79 inkunabula i dva duplikata. Od toga broja, njih 45 potječe iz knjižnice dubrovačke Rezidencije Družbe Isusove, kasnije Collegiuma Rhagusinum. Nakon ukinuća isusovačkog reda, dio građe knjižnice Collegiuma dospio je u njegove sljednice: Liceo-convitto di Ragusa ( Gimnasium Ragusinum scholarum Piarum, Gimnasium Ragusinum Soc. lesu, Gimnasio superiore di Stato di Ragusa, C. K. velika realna gimnazija [i. e.] C. K. državna realna gimnazija i Kr. realna gimnazija) o čemu svjedoče rukopisni ex librisi poput ,Residen[entia] Ragusina Soc[ietatis] Jesu”, Coll[egium] Rag[usinum] Soc[ietatis] Jesu- te signature i pečati Knjižnice Kr. realne gimnazije u kojoj su inkunabule bile pohranjene do 1944. kada dospijevaju u dubrovačku Gradsku biblioteku te potom u Naučnu biblioteku (danas Znanstvenu knjižnicu) po njezinu osnutku 1950.
Vezano uz obrazovanje, ali i druge oblike apostolskog djelovanja, isusovci su u misijama, rezidencijama i kolegijima osnivali i, u skladu sa svojim Konstitucijama, vodili knjižnice. Najveće i najznačajnije bile su one koje su se razvile uz škole — isusovačke kolegije (gimnazije). Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773., knjižnica dubrovačkog kolegija ostaje u školi koja nastavlja kontinuirano djelovati do 1940-tih godina pod drugim upravama (s izuzetkom razdoblja 1849./50.-1867./68. kada je ponovno preuzimaju isusovci). Godine 1950. dio građe (inkunabule) dospijeva u ondašnju Naučnu biblioteku (danas Znanstvenu knjižnicu). Prema ex librisima na pojedinim primjercima, zaključujemo da dio zasluge za prikupljeno blago pripada raznim privatnim donatorima (pripadnicima uglednih dubrovačkih obitelji) koji su isusovcima poklanjali svoje osobne i obiteljske knjižne vrijednosti. Zahvaljujući tim darovima, od isusovačkih knjižnica. u Hrvatskoj najviše je inkunabula posjedovala upravo knjižnica dubrovačkog kolegija, što vodi prema zaključku da najviše primjeraka bivših isusovačkih inkunabula posjeduje Znanstvena knjižnica u Dubrovniku.
* kronološki slijed imena ustanova koje su naslijedile dijelove knjižnice Collegium Rhagusinuma nakon ukinuća isusovačkog reda 1773.:
Od 1778.-1806. g. Coll. Rhagusinum.
Od 1808.-1817. g.: Liceo-convitto di Ragusa.
Od 1817.-1854. g. Gimnasium Ragusinum scholarum Piarum.
Od 1849./50.-1867./68. g. : Gimnasium Ragusinum Soc. Iesu.
Od 1869./70.-1914./1915. g. : Gimnasio superiore di Stato di Ragusa.
Od 1914./15.-1940./41. g. : C. K. velika realna gimnazija [i. e. ] C. K. državna realna gimnazija i Kr. realna gimnazija.)

Stoga se može reći da one čine okosnicu Zbirke inkunabula Znanstvene knjižnice u Dubrovniku oko koje se okupljaju inkunabule pristigle iz drugih izvora. Također treba istaknuti da se Zbirka u skladu s mogućnostima i prinavlja.
Osim što ukazuje na diskontuitet djelovanja isusovaca u Dubrovniku, ova Zbirka svjedoči i o intelektualnom i duhovnom ozračju koje je stoljećima vladalo kako u vjerskim i obrazovnim ustanovama tako i u kulturnim krugovima Dubrovnika.
Četiri inkunabule potječu iz drugih samostana: dvije iz Benediktinskog samostana sv. Jakova u Dubrovniku, jedna iz Samostana sv. Dominika u Dubrovniku, te jedna iz neidentificiranog samostana. Jedna je poklonjena 1932. (Dragišić, Ink. 45), a 4 su nedavno otkupljene. Ostale su pristigle iz nama nepoznatih svjetovnih izvora. Prema ex librisima ispisanim na inkunabulama može se zaključiti da su iz obiteljskih knjižnica Bona, Caboga, Gondola, Gozze, Gradi, Pozze i dr. 

Sažeti opis Zbirke inkunabula koje su upisane u Registar zaštićenog kulturnog dobra RH

Inkunabule u Zbirci inkunabula tiskane su u razdoblju 1469. – 1500. u čak pedeset i šest različitih tiskara u brojnim europskim tiskarskim središtima (Augsburg, Bologna, Brescia, Brno, Cremona, Firenca, Mainz, Milano, Nuernberg, Padova, Rim, Strasbourg, Tarvisio i Venecija).
Najstarija je inkunabula De bello Gallico, de bello civili etc. Commentarii, Caesar, J. Gaius tiskana u Rimu 1469. Godine (Cajus Iulius Caesar ; ed. Iohannis Andreae. – Rome : in domo Petri de Maximis [Conradus Suueynheym et Arnoldus Pannartz], die uero. XII. mensis maii 1469 [12. svibnja 1469]. – (Ink. 5), a drži se ujedno i najstarijim cjelovito očuvanim prvotiskom u daleko širim razmjerima. Najmlađa je Psalterium secundum usum romanum (Ink 44) tiskana u Mainzu kod čuvenog J. Schffera 15. veljače 1500.

Gotovo sve inkunabule su tiskane na latinskom jeziku, izuzev nekoliko Petrarkinih djela te medicinske enciklopedije Liber de homine H. de Manfredisa objavljene na talijanskom jeziku.
Sadržajno, većinom su to teološka, filozofska i povijesna djela, ali i djela iz područja medicine, govorništva, pjesništva (Petrarka), gramatike i rječnici te nekoliko izdanja Biblije. Od povijesnih dje1a ističu se dva izdanja djela Johannesa de Thwrocza Hungarie Regum chronica, najopsežnije povijesti Ugarske iz 15. st. Izdanje tiskano u Brnu 20. ožujka 1488. (Ink. 42) bogato je ilustrirano drvorezima naknadno obojanim vodenim bojama (crveno, zeleno i žuto). Na prvom listu verso, preko cijele stranice, prikazuju se ugarski vladari te kroz čitav tekst 41 pojedinačni portret vladarica i vladara. Drvorezi također prikazuju bojeve Hrvata s Ugarima. Nepotpuni primjerak drugog izdanja (Ink. 62) tiskan u Augsburgu 3. lipnja 1488. zanimljive je provenijencije. Sadrži ex librise bivših vlasnika iz obitelji Gondola koji su ovaj primjerak darovali dubrovačkom kolegiju.
Od inkunabula hrvatske provenijencije, po vrijednosti i rijetkosti ističe se bogato iluminirana inkunabula Jurja Dragišića De natura caelestium spirituum quos angelos vocamus (Ink. 45). Tiskana u Firenci, 1499. koju je dubrovačkoj Gradskoj biblioteci poklonio Sir Arthur Evans 1932. Od dvadesetak poznatih sačuvanih primjeraka samo je ovaj iluminiran minijaturama velike umjetničke vrijednosti. Tekst naslovne strane je uokviren brojnim višebojnim minijaturama, likovima anđela, grbovima i likom svetog Vlaha.
U Zbirci se nalaze i tri inkunabule koje je u drugoj polovici 15. stoljeća u Veneciji tiskao Andrija Paltašić iz Kotora (Ink. 35. Ink. 58 i Ink. 80). Također, u Zbirci su zastupljene i tri inkunabule Lastovčanina Dobrića Dobričevića (Ink. 78, Ink. 79 i Ink. 81) koji je tiskarsko umijeće naučio u Mletcima, vjerojatno kod Andrije Paltašića.
S obzirom na provenijenciju, starost i rijetkost te njihov sadržaj, autore, opremu i dr., temeljem kulturne i povijesne vrijednosti ove su inkunabule značajan prinos korpusu inkunabula u hrvatskim knjižnicama kao dijelu nacionalne, ali i europske tiskane baštine.
Prema Badaliću (Inkunabule u NR Hrvatskoj, 1952.), u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik (tada Naučnoj biblioteci) čuvale su se 42 inkunabule koje su bile jedini poznati primjerak na području Republike Hrvatske.
Zbirku inkunabula Znanstvene knjižnice opisao je djelatnik Znanstvene knjižnice Mato Bete 1984., a potom Davor Ljubimir 1999. Prema potonjem izrađen je katalog koji se nalazi na mrežnim stranicama Dubrovačkih knjižnica, http://www.dkd.hr/znanstvena-knjiznica/katalog-inkunabula/, a sadrži detaljni opis svake inkunabule uz fotografiju. Posljednje četiri inkunabule opisala je Lucija Kukica Ćosić 2013.

  • Zbirka rukopisa

U Zbirci rukopisa formiranoj iz donacija i ostavština čuva se preko 1600 rukopisa (u 953 naslova), od najstarijih fragmenata rukopisa pisanih beneventanom (iz 11..13. stoljeća), do autografa poznatih Dubrovčana poput Damjana Beneše (De morte Christi libri decem, 16. st., Horacija Mažibradića (Jeđupka i neke druge pjesme, 16.-17. st.). Ignjata Đurđevića (Logica, 17.-18. st.), kao i autografa većine djela Iva Vojnovića. U zbirci se čuva i autograf trećeg dijela enciklopedijskog rječnika Vocabolario italiano-illirico-latino Joakima Stullija. Najstariji rukopis u zbirci  nastao je u 10. ili 11. stoljeću u benediktinskom samostanu na otoku Mljetu. Sačuvani fragment rukopisa bio je skriven stoljećima u uvezu inkunabule (Summa aurea de virtutibus et vitiis Gulielmusa Paraldusa tiskana u Bresci 1494. godine). Otkriven je slučajno, kad se inkunabulu pripremalo za konzervaciju. Rukopis je na latinskom jeziku, a napisan je dalmatinskom beneventanom na pergameni. Sadržaj rukopisa se odnosi na zmijske ugrize, a autor je Isidor Seviljski.

Katalog rukopisa izradio je Stjepan Kastropil 1954. godine pod nazivom Rukopisi Naučne biblioteke u Dubrovniku : knj. 1.: rukopisi na hrvatskom ili srpskom jeziku, a katalog rukopisa na stranim jezicima tiskan je 1997. godine pod nazivom Rukopisi Znanstvene knjižnice Dubrovnik : rukopisi na stranim jezicima.

  • Zbirka korespondencije

Iako po vrsti građe pripada zbirci rukopisa, Zbirka korespondencije izdvojena je kao posebna zbirka i sadrži preko 900 jedinica. Većinom se sastoji od prepiske poznatih osoba iz kulturnog i društvenog života Dubrovnika (braća Appendini, Baltazar Bogišić, Frano Supilo, Ivo i Lujo Vojnović, itd.) nastalih između 16. i 20. stoljeća.

  • Grafička zbirka (u nastajanju)

Grafička zbirka koja još nije u potpunosti popisana i obrađena sadrži grafičke mape i crteže slikara Antona Perka koje je Knjižnica dobila kao donaciju (oko 700 jedinica), te druge grafike i brojne plakate.

  • Zbirka libreta 

Zbirka libreta sadrži više od 700 libreta iz 18.-19. st. i najbogatija je zbirka u Hrvatskoj. Sva libreta potječu iz ostavštine Dubrovčanina, ljekarnika Luke Drobca (1812-1876).

Libreta tiskana u dubrovačkim tiskarama smještena su u Zbirci Ragusina, od najstarijih tiskanih 1785. kod Carla Antonija Occhija (Il conte di bell’umore Marcella Bernardinija; Le vendemmie Giovannija Bertatija), do onih tiskanih kod Antuna Martecchinija 1834.) te u tiskari Petra F. Martecchinija (1838-1840.).

  • Priručno/referentna zbirka

Korisnicima Čitaonice na raspolaganju je i priručno/referentna zbirka s brojnim hrvatskim i stranim enciklopedijama, leksikonima i drugim referentnim djelima. Nalazi se u prostoriji na 3. katu, a koristi se u Čitaonici.

  • Digitalne zbirke

Projekt digitalizacije građe Zavičajne zbirke Ragusina Znanstvene knjižnice Dubrovnik traje od 2010. godine. Od 2014. započelo je objavljivanje digitalnih zbirki na internet. Zasad su na digitalnom repozitoriju ZDUR dostupne novine Narodna svijest te dvije godine Prave Crvene Hrvatske, a uskoro slijede novi naslovi. Preko platforme ISSUU možete pristupiti digitalnoj inačici novina Crvena Hrvatska te zbirci Karnevalskih listova.