„Najčešće pogreške u pisanoj i govorenoj komunikaciji“ naslov je predavanja koje je 25. veljače u Čitaonici Narodne knjižnice Grad održao ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Željko Jozić.

Jozić je naglasio kako je dubrovački govor bio presudan za hrvatski standardni jezik koji je poseban tip jezika, to nije onaj kojim smo progovorili, koji smo naučili od majke, već se standardni jezik uči. Jezično savjetništvo u povijesti hrvatskog jezika zaživjelo je potkraj 19. stoljeća, a jezični savjetnik kao priručnik je uvršten na popis normativnih priručnika, ali on bi trebao biti i ostati samo savjetnik, ne normirati jezik, smatra Jozić, jer su oni dodatak pravopisima i rječnicima.

Što se tiče amerikanizacije i anglizacije hrvatskoga jezika gdje je zavladala pomodnost kod govornika, kazao je kako to ništa nije neobično, javlja se čak iz Napoleonovog doba gdje se koristio francuski jezik kao stvar prestiža. Jozić je pokazao i neke primjere anglizama koji se koriste u svakodnevnom govoru, a to su: afterparty (zabava iza posla), event (događaj), hot spot (žarišna točka), touch screen (zaslon na dodir), streaming (emitiranje), hashtag (ključna riječ), feedback (povratna informacija) i druge. Objasnio je i kako su kratice poput HTV-a ili HNB-a zasebne imenice muškoga roda i tako se dekliniraju, iako kad se ne pišu kao kratice,  imenice su ženskoga roda.

Osvrnuo se i na riječ „ikad“ koja se redovito koristi u medijskim naslovima i nije ispravna, jer se radi o engleskim konstrukcijama u hrvatskom standardnom jeziku. Kod muškaraca se sklanja i ime i prezime. Kod žena se prezime ne sklanja, a iznimka su ženska prezimena koja završavaju na –a, podsjetio je Jozić. Spomenuo je i latinske izraze na koje se pogrešno dodava prefiks –naj poput maksimus, minimus, optimus jer oni  sami već sadržavaju –naj. Objasnio je kako je četveronaglasna novoštokavska standardnojezična norma najtočnija i mi s tim nemamo problema za razliku od drugih krajeva Hrvatske.

Nakon predavanja Jozić je rješavao dilemu publike odgovarajući na brojna pitanja o jezičnim izrazima i njihovom korištenju u svakodnevnom životu.

Ovim predavanjem počeo je program u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika kojeg Dubrovačke knjižnice obilježavaju četvrtu godinu za redom.