Predavanje u sklopu Mjeseca hrvatske knjige dr.sc. Vesne  Čučić ”Cenzura i tema žene u Dubrovniku u 16. stoljeću” , održalo se 24. listopada u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Položaj žene u ‘’zlatnom dobu’’ Dubrovnika  bio je jako slab, plemkinjama su kretanja bila ograničena, morale su biti pobožne i skromne, a ženska djeca se nisu slala na školovanja po Europi. Paradoks je kako su žene građanskih i nižih slojeva bile obrazovanije u smislu računanja i pisanja. Čak 1545. Dubrovačka Republika kontrolirala je ‘’medije’’, pa je cenzura postojala sve do njenog pada početkom 19. stoljeća.

Čučić govori kako je predavanje smješteno u doba renesanse, a sudionici su Cvijeta Zuzorić, Mara Gundulićeva i Nikola Vito Gozze, svi kreativni, zanimljivi, naočiti, obrazovani. Mara Gundulićeva obrazovala se neformalno, u obiteljskoj kući uz muške članove, a Marijin muž Nikola Vito Gozze, mnogo je pisao, posebno filozofska djela, a sedam puta je biran za kneza Republika i pripao mu je ljetnikovac u Trstenome gdje je provodio vrijeme. Cvijeta Zuzorić odrasla je u Italiji, pripadala je građanskom sloju sve do udaje za talijanskog plemića, a oduvijek je bila muza koja je nadahnjivala umjetnike toga vremena. Ovo troje mladih ljudi prijateljevalo je i družilo se, najviše u ljetnikovcu u Trstenome za vrijeme Cvijetinog boravka u Dubrovniku između 1570. – 1582. godine, jer su u razvoju stare dubrovačke književnosti ljetnikovci imali veliku ulogu. Tu je dubrovačka vlastela uživala u arhitektonskim kompleksima, vrtovima i šetnicama… Međutim da sve ne bude tako bajno potrudila se dubrovačka vlast pa su prva izdanja djela Nikole Vita Gozzea, ‘’Dijalog o ljepoti’’ i Dijalog o ljubavi’’, koja se bave temom žene na vrlo moderan način  i koja su razgovor njegove žene Mare i prijateljice Cvijete, vjerojatno – uništena. U jednom drugom dijelu Mara Gundulićeva je branila Zuzorićku od zlobnika koji su bili ispunjeni ‘zavišću i pakošću’, a u tome je imala podršku svoga muža Nikole. Dan danas još se ne zna točan razlog odlaska Cvijete Zuzorić iz Dubrovnik 1582. godine, ali spekulira se kako su ulogu imali i ‘’zli jezici’’, naglašava Čučić.

Čučić je istaknula kako su ‘druženja tih troje mladih ljudi’ bila ‘kreativna, puna intelektualnog naboja i čitanja filozofskih djela’, međusobne ljubavi i poštovanja kao i ‘generacijske sukladnosti’, a taj odnos ostao je ‘predmetom nadahnuća’ i istraživanja mnogih umjetnika i znanstvenika sve do danas, pogotovo jer su bili ispred svoga vremena, pa tako i u temama koje su i  danas aktualne, a tiču se položaja žena u društvu.

Foto: Vedran Levi