Otvorenje izložbe ”Portreti iz Grada” Roberta Kralja upriličit će se u srijedu, 17. srpnja 2019. u prizemlju Narodne knjižnice Grad s početkom u 21 sat. Izložba je napravljena u organizaciji Dubrovačkih knjižnica, udruge DART i Galerije Artur.

Egzaktan i dosljedan, razvijene opažajne i perceptivne kulture, a istovremeno pokretljiv i samosvjestan u svojoj stvaralačkoj razvojnoj krivulji, konstanta je dubrovačkog umjetnika i restauratora, Roberta Kralja čiji bi se novi opus crteža mogao sažeti kroz jednu osnovnu misao: slično u različitome. Umjetnikovo traganje po bespućima likovnog jezika utrlo je put trajnoj otvorenosti njegove slikarske fakture prema novim izražajnim mogućnostima, ali unutar prepoznatljivih oblikovnih i sadržajnih preokupacija.

Ovoga puta, umjetnik se publici predstavio novim ciklusom crteža na manjim formatima papira koji je nedvojbeno sinteza njegovih dosadašnjih istraživanja i novopronađenih likovnih rješenja. Iako je Kralj restaurator po struci, svojim najnovijim ciklusom autor je pokazao zavidnu razinu crtačkog umijeća i svoj put ka zrenju u osnovnom likovnom mediju – crtežu na papiru.

Robertovi portreti dubrovačkih umjetnika: slikara, glazbenika, književnika, ali i svima nama dobro poznatih dubrovačkih „lokalaca“ nude užitak na visokoj perceptivnoj razini. Kralj u svojim portretima ne opisuje samo lice, već pokušava prikazati i narav portretirane osobe. Osvrnimo se tako na portret dubrovačkog slikara Miša Baričevića. Veseo i nasmijan
u licu, portret nimalo ne odstupa od njegovog stvarnog karaktera jer tko imalo zna ovog našeg lokalnog umjetnika, složit će se da Robertov portret realistično prikazuje Baričevićev izgled, ali i neiscrpnu količinu pozitivne energije koju Mišo posjeduje. Jer on je naprosto takav i u stvarnosti: dobra duša veselog duha! Slična karakterizacija mogla bi se primijeniti i na Grabovčev portret – veseljak na papiru, ali i u društvu! S druge strane, kao suprotnost ovim „dubrovačkim veseljacima“ nametnuo se portret Josipa Škerlja.

Ovaj svima dobro poznati akademski slikar i na papiru i u dubrovačkoj svakodnevnici poznat je po svom pomalo namrštenom, ali uvijek dobroćudnom izrazu lica. Ozbiljan i pomalo zabrinut izraz licamože se zapaziti i kod još ponekih dubrovačkih slikara, poput Mara Kriste ili pak Lorena Ligoria koji, iako veseljaci u duši uvijek djeluju vrlo ozbiljno, gotovo „strogo“ što je Robert i postigao svojim mekim potezima ugljena na papiru.

Brojne Dubrovčane i Dubrovkinje umjetnik je ovjekovječio na svojim radovima (Viktor Šerbu, Josip Pino Trostmann, Luko Paljetak, Ivo Grbić…) u snažnoj i energičnoj maniri, vrlo ekspresivnog slikarskog rukopisa. Rezultati su zanimljivi i pomalo intimistički prikazi naših sugrađana s izravnom, figurativno – realističkom ikonikom. Ovaj ciklus Kralj je okrunio portretom nedavno preminulog dubrovačkog maestra, Đela Jusića, pritom odajući hommage jedinstvenom umjetniku koji je svoj neizbrisivi trag ostavio, ne samo na dubrovačkoj, već i hrvatskoj kulturnoj sceni.

Robert Kralj stvara neprijeporno elegantne i uzorno komponirane crteže, iznimno „žive“ s vizualnog stajališta koji istovremeno ponegdje djeluju poput rutinskih realizacija utemeljenih na ukorijenjenim gestualnim navikama na kojima ima i lakonskih rješenja ruke u crtačkoj igri i žaru. I upravo u tome leži čar Robertovog likovnog stvaralaštva – snažan u motivu, definiran realističnim slikarskim/crtačkim duktusom, nudi užitak vizualnoj percepciji, kako na kompozicijskoj tako i na gestualnoj razini. Ovim ciklusom, dubrovački restaurator i umjetnik pokazao je svoju zrelost i neporeciv potencijal na djelu. Izložbom „dubrovačkih portreta“, Robert Kralj iskazao je vlastitu senzibilnost prema Gradu i njegovim sugrađanima te omogućio da njihova lica zauvijek žive, kako na papiru tako i u našim srcima!, piše u katalogu kojeg je pripremila povjesničarka umjetnosti i kustosica, Andrea Batinić Ivanković.

Robert Kralj rođen je 1968. godine u Dubrovniku. Tijekom školovanja je pohađao sate pripreme za likovnu akademiju kod profesora Josipa Trostmana, ali zbog ratnih okolnosti prekinuo je studij i dragovoljno pristupio Domovinskom ratu. Godine 2008. upisao je studij restauracije u Dubrovniku. Nakon završenog studija zaposlio se u Dubrovačkim knjižnicama kao
restaurator papira gdje i danas radi. Do sada je imao četiri samostalne i nekoliko skupnih izložbi. Ilustrirao
je tri edukativna vodiča iz povijesti Dubrovnika u projektu “Pavlin i Đivov vremeplov” Dubrovačkih muzeja s kojima kontinuirano surađuje. Vodio je desetak i sudjelovao u mnogim likovnim radionicama u programu Dubrovačkih knjižnica i Dubrovačkih muzeja. Živi u Dubrovniku sa suprugom i četvero djece