Foto: Vedran Levi

Online predavanje o utjecaju elektroničkih uređaja na djecu školske dobi, u organizaciji Dubrovačkih knjižnica, održalo se 26. ožujka. Predavačice su bile Matija Čale Mratović, dr. med. specijalistica školske medicine i Martina Dumančić Vranješ, prof. socijalni pedagog, a događanjem je moderirala knjižničarka Marjana Leventić.

Problemi u školi, poteškoće sa spavanjem, sjedilački način života, teškoće vida, utjecaj na mentalno zdravlje i razvijanje poremećaja poput depresije, samo su neke od posljedica na razvoj mozga adolescenta zbog pretjeranog korištenja elektroničkih uređaja, upozorila je Čale Mratović dodavši kako su endorfinski receptori kao morfijski, stoga ‘dijete kao da se drogira’ dok igra igrice i provodi vrijeme pred ekranom, a tijekom dana u mozak stiže ‘stotine informacija’, ali mozak ‘treperi, ne razvija se’. Spomenula je i ‘virus nasilja’ objasnivši kako su sa psihološke strane današnja djeca ‘traumatizirana i brutalizirana’ u ranoj dobi, a onda kroz nasilje na EM i nasilne igre ‘uče ubiti i uče to voljeti’. Danas su podaci koji povezuju nasilje u medijima s nasiljem u društvu snažniji od podataka koji povezuju pušenje i rak.

Dumančić Vranješ spomenula je kako se dječje potrebe za zabavom, slobodom, igranjem i slično ne mijenjaju, ali se ‘mijenjaju načini na koje djeca te potrebe zadovoljavaju’, a samim time se mijenja i ‘način roditeljstva’, mnogi kažu kako je ‘puno teže odgajati dijete u današnjim uvjetima’. Internet je postao alat  21. stoljeća, a istaknula je socijalna pedagoginja i neke od prednosti toga kao što su socijalni motivi, poboljšanje raspoloženja i konformizam, međutim, brojni su nedostaci, a prema istraživanju iz 2019. čak  je 97 posto mladih u RH od 16. do 24. godine uključeno u društvene mreže. Djeca u dobi od 8 do 18 godina u prosjeku provedu više od sedam sati pred ekranom. To i te kako utječe na mentalno zdravlje mladih. Društvene mreže im davaju iluziju savršenstva, a skrivaju priče o autentičnim ljudima koji imaju živote pune uspona i padova. Adolescenti su pod pritiskom da budu uspješni, sretni lijepi i ta stalna usporedba s drugima ostavlja prostor za probleme mentalnog zdravlja. Spomenula je Dumančić Vranješ i elektroničko nasilje koje je opasno zbog neograničene publike, anonimnosti počinitelja, velike izloženosti žrtve, nepostojanja sigurnog mjesta…