U knjizi od 872 stranice nalazi se prvi put cjeloviti popis, biografije i fotografije svih festanjula od 1872. do 2016. godine. Pisci predgovora su, uz autora, dr. Ivo Banac i mr. Teo Trostmann. U knjizi se nalazi i prikaz povijesnih činjenica u cjelinama Povijest dubrovačkih festanjula, Festa svetog Vlaha u današnje doba i Festa svetoga Vlaha baština čovječanstva. Prilog donosi popis festanjula, popis dubrovačkih biskupa od 1830. do 2016., popis rektora crkve sv. Vlaha od 14. stoljeća, popis dubrovačkih gradonačelnika od 1873. do 2016., popis propovjednika trodnevnice na Festi sv. Vlaha, popis propovjednika Feste sv. Vlaha na Gorici, pa čak i popis trubljača na Fest, te popis svih fotografija koje je autor uz veliku upornost i strpljenje uspio prikupiti.

– Sastavljanje biografija većine festanjula bila je detektivski posao, a većina festanjula prošla je ispod “radara povijesti” jer su bili obični ljudi, gradivno tkivo dubrovačkog građanstva, pojasnio je Viđen.

Podvukao je kako “knjiga ne pretendira” te kako autor nije povjesničar nego amater i to su najveće vrline predstavljenog naslova. Također, brojni festanjuli su u prošlosti bili u svojim dvadesetim ili tridesetim godinama jer su morali ponajviše raditi da bi Festa uopće uspjela.

Ivanović je rekao kako je riječ je o kapitalnom djelu dubrovačkog izdavaštva. “Kolosalni pothvat” tako je nazvao autorovo istraživanje za knjigu, a označio je kao “zanimiljivo štivo koje je povijesno utemeljeno”. Kuriozitet je tako kako su ulogu festanjula u prošlosti imali primjerice i likovni umjetnici. Ivanović je nazvao “najveličanstvenijom knjigom” dubrovačkog ogranka HKD “Napredak”.

Banac je naglasio kako je “filigranski rad” bio potreban za ovu knjigu. Prisjetio se školskih dana s autorom kojeg je nazvao “nepokolebljivim”. Djelo je komentirao kao “enciklopedijski zbornik” koji će pomoći razumijevanju dubrovačke povijesti. Sve do 1949. festanjule je birala gradska vlast, a od 1970. festanjule bira Crkva po pravilu: jedan pomorac – jedan obrtnik.

Napomenuo je kako Festa ne smije biti turistička ponuda, a čestitajući autoru knjizi je na kraju poželio veliku čitanost. Nodari je podsjetila kako su se festanjuli pojavili već u doba austrijske dominacije u 19. stoljeću. Dodala je kako je Kovačević, koji je i sâm bio festanjuo, radio kao “radišni mrav” prikupljajući sve dostupne povijesne dokumente.

Cijela galerija Dubrovčana 19., 20. i 21. stoljeća okupljeni su u knjizi, spomenuti su i rektori crkve sv. Vlaha, gradonačelnici i biskupi u Dubrovniku za obuhvaćeno razdoblje. Nazvala je knjigu “rukopisom srca” te čestitala autoru.