Zavičajna zbirka Ragusina sadrži oko 12.049 svezaka tiskanih knjiga, 378 naslova periodike i sitni tisak.

Knjige iz ove zbirke se nalaze u čitaonici Znanstvene knjižnice na drugom katu palače Kaboga u Gradu. Mogu se koristiti samo u prostorima čitaonice. Molimo obratite se dežurnom informatoru za pomoć.

Periodika Ragusine nalazi se u posebnoj prostoriji, ali se također koristi u prostoru čitaonice. Ova zbirka sadrži sve dubrovačke novine i časopise od 1848. godine do danas. Među najtraženijim naslovima su Crvena Hrvatska, Narodna svijest, Karnevalski listovi, Dubrovački vjesnik te Dubrovački list.

Granice Dubrovačke Republike i otok Korčula koji nikad nije bio u sastavu Republike označavaju područje i po tom kriteriju se sakuplja građa za Ragusinu, što znači da je područje određeno povijesno, a ne administrativno kao što je uobičajeno. Najstarija knjiga koja se čuva u Zavičajnoj zbirci Ragusina je djelo domaćeg autora Jakova Bunića-Bone De vita et gestis Christi tiskana u Rimu 1526. godine na latinskom jeziku. U Ragusini se nalazi  25 naslova knjiga iz 16. stoljeća, od kojih je 7 tiskanih u poznatoj venecijanskoj tiskari Alda Manuzija. Jedna od njih, Governo della famiglia, tiskana 1589. godine, djelo je poznatog Dubrovčanina, filozofa i plemića, izabranog nekoliko puta za kneza, Nikole Vita Gozze. Knjiga ima ex-libris jednog od osnivača Znanstvene knjižnice, dr. Nika Lepeša koji je prvi poklonio knjige krajem 19. stoljeća, da bi se osnovala Knjižnica.

Della mercatura et del mercante perfetto («O trgovini i savršenom trgovcu») Benka (Cotrugli) Kotruljevića iz Dubrovnika napisana je već sredinom 15. stoljeća, prije više od 500 godina. Kotruljević je tvorac prve znanstvene knjige o dvostrukom knjigovodstvu i trgovini. Umjesto na latinskom, knjiga je napisana na talijanskom s namjerom da dopre do što šireg kruga, pa i među manje obrazovane trgovce. Izdanje koje posjeduje Znanstvena knjižnica je posljednje, tiskano u Dubrovniku 1989. godine (na talijanskom jeziku i s prijevodom na hrvatski).
Jedina knjiga napisana na hebrejskom jeziku u zbirci Ragusina je Psalmi Davidovi koja se čitala na blagdan Jom-Kipur (Dan pokajanja), tiskana je u Veneciji 1700. godine, a uredio ju je dubrovački rabin Avram Prado.

Tijekom stoljeća Dubrovnik je dao mnoge pisce, umjetnike i znanstvenike. Veliki filozof prirode iz 18. stoljeća, Ruđer Bošković zauzima prvo mjesto među značajnim osobama rođenim u Dubrovniku. Njegova filozofija prirode utjecala je na generacije fizičara sve do početka 20. stoljeća. Bošković je prihvatio francusko državljanstvo kako bi postao visoki državni dužnosnik u francuskoj mornarici. Znanstvena knjižnica čuva gotovo sva njegova djela.

Tek 1783. godine u Dubrovniku je počela sa radom prva tiskara. Jedno od najzanimljivijih izdanja starijih dubrovačkih tiskara je Galleria di Ragusei illustri iz 1841. godine. Tiskao ju je Petar Martecchini i sadrži 27 portreta poznatih Dubrovčana, a posvećena je generalu, plemenitom Brnji Cabogi.